.webp)
Invazija na Jadran
Ne nije riječ o turistima, premda ima veze s turizmom. Ne radi se, na svu sreću, ni o dronovima, ali mogli bismo reći da je riječ o svojevrsnom napadu i borbi. Naime, svjedoci smo svakodnevnog objavljivanja nalaza i viđenja raznoraznih slabo nam poznatih ili potpuno nepoznatih morskih vrsta životinja i biljaka po društvenim mrežama i raznim medijima. Posljedica je to koja nije od jučer, već traje popriličan niz godina, a trend se sve više ubrzava.
Svi datumi
Invazija na Jadran
Ne nije riječ o turistima, premda ima veze s turizmom. Ne radi se, na svu sreću, ni o dronovima, ali mogli bismo reći da je riječ o svojevrsnom napadu i borbi. Naime, svjedoci smo svakodnevnog objavljivanja nalaza i viđenja raznoraznih slabo nam poznatih ili potpuno nepoznatih morskih vrsta životinja i biljaka po društvenim mrežama i raznim medijima. Posljedica je to koja nije od jučer, već traje popriličan niz godina, a trend se sve više ubrzava.
Krenimo od početka. Jadransko more dio je Sredozemnog morа, a posebno je osjetljivo na unos novih, invazivnih vrsta koje svakodnevno povećavaju svoju prisutnost i utjecaj. Ove nove vrste alga, beskralješnjaka i riba često se brzo šire te mijenjaju postojeće stanišne uvjete, često na štetu starosjedilačkih ekosustava. Invazivne vrste natječu se za prostor i resurse s lokalnim vrstama, što može dovesti do smanjenja bioraznolikosti i narušavanja ekološke ravnoteže.
Najveći pritisak invazivnih vrsta tijekom posljednjih godina posebno je zabilježen na biocenozu infralitoralnih alga i koraligenih zajednica. Među najutjecajnijima su crvena alga Womersleyella setacea i zelena alga Caulerpa racemosa, koje svojim brzim rastom i sposobnošću da zauzmu dominantnu poziciju ugrožavaju postojeće zajednice morskih organizama. Osim njih, i Stypopodium schimperii predstavlja prijetnju u mnogim obalnim područjima, mijenjajući strukturu zajednica i smanjujući dostupnost resursa za autohtone vrste.
Najveći pritisak invazivnih vrsta tijekom posljednjih godina posebno je zabilježen na biocenozu infralitoralnih alga i koraligenih zajednica. Među najutjecajnijima su crvena alga Womersleyella setacea i zelena alga Caulerpa racemosa, koje svojim brzim rastom i sposobnošću da zauzmu dominantnu poziciju ugrožavaju postojeće zajednice morskih organizama. Osim njih, i Stypopodium schimperii predstavlja prijetnju u mnogim obalnim područjima, mijenjajući strukturu zajednica i smanjujući dostupnost resursa za autohtone vrste.
Ovakve invazivne i nove vrste predstavljaju ozbiljan izazov za očuvanje bioraznolikosti Jadrana, stoga je važno kontinuirano pratiti njihov ulaz i utjecaj na ekosustav, kao i poduzimati mjere za smanjenje njihovog širenja i štetnih učinaka.
Sudjeluju:
Dr. sc. Petar Kružić, izv. prof., PMF
Patrik Krstinić, WWF Adria
Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije
Marin Kirinčić, muzejski savjetnik, PMR
Moderator; dr. sc. Željka Modrić Surina, ravnateljica PMR
Marin Kirinčić diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, 1997. godine zaposlio se u Prirodoslovnom muzeju Rijeka kao kustos pripravnik. U višeg kustosa promaknut je 2004. godine. Od 2008. do 2013. godine obnašao je ravnateljsku dužnost u Muzeju, a paralelno je radio kao kustos zoolog za morske beskralješnjake. Njegova uža specijalnost je zbirka rakova skupine Decapoda, na čijoj je informatičkoj inventarizaciji aktivno radio. Rješenjem Ministarstva kulture RH iz 2013. godine Zbirka rakova dobila je svojstvo kulturnog dobra. Od 1997. do 2025., samostalno i u koautorstvu, Kirinčić je objavio jednu knjigu, 15 znanstvenih radova, 8 stručnih radova te 19 studija i elaborata. Bio je autor triju izložbi stalnog postava Prirodoslovnog muzeja, radio je i na nekoliko privremenih izložbi kao autor, stručni suradnik ili kustos. Održao je niz prezentacija na biološkim, speleološkim i muzeološkim kongresima. Kirinčić djeluje u sklopu Muzeja i kao muzejski savjetnik, predavač i organizator znanstvenih i stručnih tribina usmjerenih na popularizaciju i promidžbu prirodoslovlja. Od 2025. godine član je Savjetodavnog odbora za Jadran, u sklopu projekta BRAVE – Building Resilience and Adaptive Vision for the Adriatic Sea Environment, čiji je cilj jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture.
Petar Kružić, radi kao redoviti profesor na Zoologijskom zavodu PMF-a. Nositelj je kolegija Biološka oceanografija, Gospodarenje morem i zaštita, Bioraznolikost mora te Raznolikost faune Hrvatske. Na doktorskom studiju Oceanologija nositelj je kolegija Očuvanje i zaštita bioraznolikosti mora i Zoobentos mora. Također vodi terensku nastavu iz Oceanologije za studente različitih smjerova. Znanstveno i stručno se usavršavao na području biologije mora, a posebno biologije i ekologije koralja na institutima i sveučilištima diljem Europe. Suradnik je General Fisheries Commission for the Mediterranean FAO, sudjelujući u radu komisije za zaštitu crvenog koralja (Corallium rubrum) u Sredozemnom moru. Predsjednik je Hrvatskog Biološkog Društva. Znanstvena i stručna djelatnost Petra Kružića obuhvaća istraživanje makrozoobentosa čvrstog dna u Jadranu, posebno skupine Cnidaria. Veliki je zaljubljenik u prirodu te aktivni pobornik njezine zaštite. Podvodnom fotografijom se bavi primarno vezano uz znanstvene projekte i monitoringe staništa, a posljednjih 20-ak godina i kao hobi u slobodno vrijeme, te poručuje:
„Istraživanja podmorja su vrlo jednostavna, a počinju s jednom od najvećih ljudskih osobina, znatiželjom. Još kao dijete stalno me zanimala priroda, posebno ta barijera između svijeta iznad, koji nam je koliko-toliko poznat, i svijeta ispod, koji je još uvijek prilično nepoznat. Dva različita svijeta. Podvodna fotografije je jako važna, jer prenosi spoznaje i meni kao biologu i drugim ljudima koji se ne bave morem. Fotografijom pokazujete ljudima ljepotu koju posjeduje podmorje, a ne mogu je svi vidjeti. Drugima (uglavnom skepticima) pak promjene, često i negativne, koje se događaju pod morem. Ljudima je jako teško shvatiti da je ovo vodeni planet, da je to sve što imamo i da ga moramo zaštititi. Biolozi i fotografi imaju odličnu priliku vidjet što se događa u podmorju i to dokumentirati. Ono što trenutno radimo nije samo stvaranje fotografija, već bilježenje vremena i mjesta koja bi se mogla nepovratno promijeniti u sljedećih nekoliko godina. Tu govorim i o Jadranu. Tužni dio toga je što se sve promijenilo, bilo da nestaju velika jata riba, posidonija ili grebeni. U posljednja dva desetljeća, radi se i o promjeni klime i globalnom zatopljenju, a promjene su očite. Ipak, još uvijek je naše podmorje raj, pogotovo za podvodne fotografe. Zato uživam fotografirajući vrste pod morem. Često si kažem kako je moja najdraža fotografija ona koju još uvijek nisam snimio.“
Patrik Krstinić, mag. edukacije biologije, stručnjak je za zaštitu prirode, iza kojeg stoji više od 14 godina iskustva u vođenju rendžerskih i konzervacijskih službi u ustanovama za upravljanje morskim zaštićenim područjima (MPA) te u upravljanju programom za očuvanje mora organizacije WWF Adria. Ovo iskustvo u zaštiti mora, kao i iskustvo u razvoju programa usklađenosti s mjerama očuvanja, rad na udaljenim terenskim operacijama i inicijativama održivog turizma, omogućilo mu je razumijevanje ključnih čimbenika dobre prakse potrebnih za postizanje ekološke učinkovitosti, društvenog prihvaćanja mjera upravljanja te osiguravanje dobrobiti za obalne zajednice. U budućnosti namjerava nastaviti s propitivanjem našeg utjecaja na oceane. Također, nastavit će primjenjivati dostupne resurse za ublažavanje tog utjecaja, ali i osmišljavati nove.
Stjepan Nedoklan rođen je 1967. godine u Malom Lošinju. Završio je Srednju školu Ambroza Haračića u Malom Lošinju, zanimanje kuhar, te nakon završetka školovanja kraće vrijeme radi u ugostiteljstvu. Ribarskom djelatnošću počinje se baviti 2001. godine, a 2005. godine osniva ribarski obrt „Laura“ na Malom Lošinju, koji posluje i danas. Ulaskom u obrtničke vode postaje član Ceha za ribarstvo Udruženja obrtnika Cres-Lošinj. Od 2011. obnaša dužnost predsjednika Ceha za ribarstvo istog udruženja, a ujedno i funkciju predsjednika Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije – već četiri uzastopna mandata. Obje funkcije obnaša i danas. Istovremeno je i član Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, a 2022. godine imenovan je predsjednikom Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore. Svojim stručnim znanjem, iskustvom i izvrsnim poznavanjem ribarske tematike, kao i kvalitetnom suradnjom s Upravom ribarstva te ostalim relevantnim institucijama, značajno je pridonio unapređenju rada Ceha za ribarstvo na svim razinama.
KORISNE INFORMACIJE
Adresa
Quai Karolina Rijeka
Pristupačnost
datumi i mjesta
Četvrtak, 18. rujna, od 18:00 do 19:00 sati
Sigurnost
DODATNE INFORMACIJE
ISKUSTVA NA BRODU
IMERZIVNA IZLOŽBA PRISUTNE
Nastala u fantastičnoj suradnji s muzejom Louvre, ova izložba govori o ženama u mediteranskoj civilizaciji, a temelji se na digitalizaciji i 3D oblikovanju Louvreovih artefakata. Ovo iskustvo sastoji se od dva dijela – uvodnog filma koji priči daje kontekst te imerzivne izložbe koja se odvija u tunelu dugačkom 16 metara, prekrivenom sa 120 kvadratnih metara LED ekrana.
Zvučno putovanje kroz Mediteran
Imerzivno zvučno iskustvo koje potpisuje Ircam poziva publiku da istraži bogatstvo i raznolikosti Mediterana, i to sa slušalicama s prostornim zvukom.
.webp)
© Elisa Von Brockdorff
Umjetnici
Fer
pitanja
Da, brod je slobodno dostupan na licu mjesta. Međutim, svoj termin možete unaprijed rezervirati online na našoj web stranici.
Iz sigurnosnih razloga i radi očuvanja broda, nošenje visokih potpetica i cipela s visokom petom je zabranjeno na brodu.
Muzejski brod je besplatan i otvoren za sve. Da biste saznali na kojem će doku biti privezan ili unaprijed rezervirali svoj termin, posjetite stranicu posvećenu vašem gradu.
Na festivalskom prostoru nalaze se odgovarajući sadržaji za smještaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. Brod je opremljen rampom širine 1 metar, dostupnom osobama sa smanjenom pokretljivošću, ali im može biti potrebna pomoć zbog nagiba većeg od 6%. Pristup stražnjoj palubi i impresivnoj izložbi je moguć. Međutim, gornja paluba nije pristupačna. Molimo vas da nas unaprijed obavijestite o svim specifičnim zahtjevima za pristupačnost kako bismo mogli poduzeti potrebne mjere.