







Propulzor - Partitura za brod Galeb
Propulzor nije samo propeler koji snagu motora pretvara u potisak što pokreće brod. Propulzor je ujedno i intenzitet kojim ovaj brod dijakronijski plovi od Ligurskoga mora prema Jadranu, prema Jonskome moru ili Sueskom kanalu. Propulzor je mrtvo vrijeme broda na dnu mora, kao i njegovo tijelo koje simbolizira mir, istovremeno puknuće i zakivanje, njegovo potapanje i izranjanje. Propulzor je zaustavljeni propeler broda u srcu tercijarizirane privrede. Propulzor je buduća atrakcija.
Svi datumi

Propulzor - Partitura za brod Galeb
Propulzor nije samo propeler koji snagu motora pretvara u potisak što pokreće brod. Propulzor je ujedno i intenzitet kojim ovaj brod dijakronijski plovi od Ligurskoga mora prema Jadranu, prema Jonskome moru ili Sueskom kanalu. Propulzor je mrtvo vrijeme broda na dnu mora, kao i njegovo tijelo koje simbolizira mir, istovremeno puknuće i zakivanje, njegovo potapanje i izranjanje. Propulzor je zaustavljeni propeler broda u srcu tercijarizirane privrede. <br> <br>Propulzor je buduća atrakcija.
Zvuk zakivanja sekcija isprepleten je sa zvukom udaranja desetaka čekića po trupu, u krmi broda četiri radnika popravljaju osovinu na koju će za mjesec dana biti smješten novi propeler dok brodoličioci isprobavaju prve premaze i traže tonalitet boje za brod čije je prvobitno i planirano ime bilo Mornar. Dovikuju se, u pauzama piju vino, radnici pristigli iz talijanskog Monfalconea još uvijek se muče s jezikom. Brod na kojem rade, dobro im je poznat − oni su prije petnaest godina konstruirali njegove dvije „sestre”. Izgledno je da su baš takve bile slike iz brodogradilišta Uljanik početkom pedesetih godina kada je bilo jasno da u Puli raste još jedan grad. U suhim dokovima toga grada − Uljanika – bliže se kraju pozamašni zahvati na školskom brodu Galeb koji će biti upamćen kao „brod mira“ i „brod prijateljstva“ u kontekstu jugoslavenske politike Pokreta nesvrstanih. U potrazi za zvukom i slikom upisanima u povijest tog broda nismo pronašli samo cijelu nisku pucketanja, šumova i vibracija kakve se oslušnuti na palubi kao što u potrazi za njegovom vizualizacijom nismo pronašli isključivo „reprezentativne razglednice“. Konstruiran za vrijeme fašizma za potrebe kolonijalne privrede, RAMB III treći je u nizu od četiri sestrinska broda koji su morali brazditi između Italije i okupiranih zemalja u Africi. Zvuk naredbe, ton rasizma, uzvik kažnjavanja – u konačnici ratoborna buka zatrovane nacije, usisat će u svoj vrtlog i ovaj teretnjak.


Utoliko su nam zvuk i tišina njegovih ruptura bili važni. A njih nije nedostajalo. Kako drugačije interpretirati pravu Odiseju započetu u libijskome gradu Bengaziju kada RAMB III ostaje bez pramca i do Trsta navigava preko krme? Kakav uzvik ispušta tada okrnjena i ranjena macchina bellica navale? Pokretne slike traže ton. No, zvuk pod vodom još uvijek nije moguće zabilježiti. Hidroakustiku ključnog trenutka u životu tog broda valja rekonstruirati krećući od podvodnih snimki, onako kao što se prema formi lubanje pažljivo i spekulativno može rekonstruirati ljudsko lice. Tek na taj način moći ćemo shvatiti cjelovitost događaja utkanog u temelje stvaranja simbola „broda prijateljstva“. Tek kad čujemo zvuk podvodnog varenja i disanja u teškom podvodnom odijelu, timbar svojevrsnog „industrijskog dijalekta“, moći ćemo razumjeti zajedničku gramatiku jezika nesvrstanosti. Prije Gamala Abdela Nassera, Indire Gandhi i Josipa Broza Tita, na budućem su brodu Galeb pod vodom u nizu pokušaja da ga podignu s riječkog morskog dna boravili Vlado Kokezar, Vicko Lapov, Skopazzi, Bonifačić i Filčić. U nekovrsnoj riječkoj plodnoj vodi, ronioci-opstetričari izvlače brod na površinu i prepuštaju ga radnicima Uljanika, koji će ga pripremiti istovremeno za školsku vojnu flotu i simbolički sustav mlade socijalističke federacije. Propulzor stoga nije samo propeler koji snagu motora pretvara u potisak koji pokreće brod. Propulzor je ujedno i intenzitet kojim ovaj brod dijakronijski plovi od Ligurskoga mora prema Jadranu, prema Jonskome i Tirenskom moru ili Sueskom kanalu. Propulzor je ujedno i mrtvo vrijeme broda na dnu mora, kao i njegovo tijelo koje simbolizira mir, istovremeno puknuće i zakivanje, njegovo potapanje i izranjanje. Propulzor je zaustavljeni propeler broda u srcu tercijarizirane privrede. Propulzor je buduća atrakcija.
Alen Sinkauz: glazba
Nenad Sinkauz: glazba
Andrea Matošević: istraživanje, koncept i tekst
Vladislav Knežević: koncept i režija filma
Miodrag Gladović: višekanalni audio postav, oblikovanje zvuka
Mario Kalogjera: uređivanje i obrada slika
Hrvoje Pelicarić: ton majstor
Glas: Sarah Nagaty i Mara Matošević
Nenad Sinkauz je diplomirani etnomuzikolog, skladatelj i izvođač te dobitnik pet Zlatnih arena na Pula film festivalu za skladanje filmske glazbe. Trenutno istražuje midi mapiranje električne gitare i sudjeluje u brojnim audio-vizualnim, kazališnim i koncertnim izvedbama.
Alen Sinkauz je diplomirani muzikolog, skladatelj i izvođač te dobitnik pet Zlatnih arena na Pula film festivalu za skladanje filmske glazbe. Sklada i oblikuje zvuk u glazbeno-scenskim, plesnim i kazališnim predstavama te radiofonijskim, site-specific i multidisciplinarnim formama izvedbe.
Miodrag Gladović je diplomirani inženjer elektroakustike, glazbenik, glazbeni producent i multimedijalni umjetnik. Surađuje s brojnim domaćim i inozemnim umjetnicima kao oblikovatelj zvuka ili pri tehničkoj realizaciji multimedijalnih i interaktivnih umjetničkih instalacija.
Mario Kalogjera je izvedbeni animator i grafički oblikovatelj slike. Posjeduje bogato iskustvo u post-produkcijskim fazama rada na nizu projekata koji uključuju animirane, eksperimentalne te kratke 3D-stereoskopske filmove koje je radio za HRT, Zagreb film, Bonobo studio i Kinoramu.
Andrea Matošević je sveučilišni profesor i istraživač u domeni etno-antropologije, kulturalnih studija, povijesti i filozofije. Objavio je više desetaka znanstveno-istraživačkih radova i šest monografija. Njegova posljednja monografija naslovljena je Kolos Jadrana. Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća.
Vladislav Knežević je multimedijski umjetnik i filmski stvaratelj. U svom radu fokusira se na audiovizualna istraživanja, stvarajući djela od snimljenog video materijala, digitalne fotografije, mikroanimacije, stereoskopskih 3D tehnika i generativnih elektroničkih zvukova, s ciljem stvaranja novog filmskog iskustva.

KORISNE INFORMACIJE
Adresa
Quai Karolina Rijeka
Pristupačnost
datumi i mjesta
Nedjelja, 14. rujna, od 20:00 do 21:00
Sigurnost
DODATNE INFORMACIJE
ISKUSTVA NA BRODU


IMERZIVNA IZLOŽBA PRISUTNE
Nastala u fantastičnoj suradnji s muzejom Louvre, ova izložba govori o ženama u mediteranskoj civilizaciji, a temelji se na digitalizaciji i 3D oblikovanju Louvreovih artefakata. Ovo iskustvo sastoji se od dva dijela – uvodnog filma koji priči daje kontekst te imerzivne izložbe koja se odvija u tunelu dugačkom 16 metara, prekrivenom sa 120 kvadratnih metara LED ekrana.
Zvučno putovanje kroz Mediteran
Imerzivno zvučno iskustvo koje potpisuje Ircam poziva publiku da istraži bogatstvo i raznolikosti Mediterana, i to sa slušalicama s prostornim zvukom.
.webp)
© Elisa Von Brockdorff
Umjetnici
Fer
pitanja
Da, brod je slobodno dostupan na licu mjesta. Međutim, svoj termin možete unaprijed rezervirati online na našoj web stranici.
Iz sigurnosnih razloga i radi očuvanja broda, nošenje visokih potpetica i cipela s visokom petom je zabranjeno na brodu.
Muzejski brod je besplatan i otvoren za sve. Da biste saznali na kojem će doku biti privezan ili unaprijed rezervirali svoj termin, posjetite stranicu posvećenu vašem gradu.
Na festivalskom prostoru nalaze se odgovarajući sadržaji za smještaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. Brod je opremljen rampom širine 1 metar, dostupnom osobama sa smanjenom pokretljivošću, ali im može biti potrebna pomoć zbog nagiba većeg od 6%. Pristup stražnjoj palubi i impresivnoj izložbi je moguć. Međutim, gornja paluba nije pristupačna. Molimo vas da nas unaprijed obavijestite o svim specifičnim zahtjevima za pristupačnost kako bismo mogli poduzeti potrebne mjere.
.webp)