Propulzor - Partitura za brod Galeb

Zvuk zakivanja sekcija isprepleten je sa zvukom udaranja desetaka čekića po trupu, u krmi broda četiri radnika popravljaju osovinu na koju će za mjesec dana biti smješten novi propeler dok brodoličioci isprobavaju prve premaze i traže tonalitet boje za brod čije je prvobitno i planirano ime bilo Mornar. Dovikuju se, u pauzama piju vino, radnici pristigli iz talijanskog Monfalconea još uvijek se muče s jezikom. Brod na kojem rade, dobro im je poznat − oni su prije petnaest godina konstruirali njegove dvije „sestre”. Izgledno je da su baš takve bile slike iz brodogradilišta Uljanik početkom pedesetih godina kada je bilo jasno da u Puli raste još jedan grad. U suhim dokovima toga grada − Uljanika – bliže se kraju pozamašni zahvati na školskom brodu Galeb koji će biti upamćen kao „brod mira“ i „brod prijateljstva“ u kontekstu jugoslavenske politike Pokreta nesvrstanih. U potrazi za zvukom i slikom upisanima u povijest tog broda nismo pronašli samo cijelu nisku pucketanja, šumova i vibracija kakve se oslušnuti na palubi kao što u potrazi za njegovom vizualizacijom nismo pronašli isključivo „reprezentativne razglednice“. Konstruiran za vrijeme fašizma za potrebe kolonijalne privrede, RAMB III treći je u nizu od četiri sestrinska broda koji su morali brazditi između Italije i okupiranih zemalja u Africi. Zvuk naredbe, ton rasizma, uzvik kažnjavanja – u konačnici ratoborna buka zatrovane nacije, usisat će u svoj vrtlog i ovaj teretnjak.

Utoliko su nam zvuk i tišina njegovih ruptura bili važni. A njih nije nedostajalo. Kako drugačije interpretirati pravu Odiseju započetu u libijskome gradu Bengaziju kada RAMB III ostaje bez pramca i do Trsta navigava preko krme? Kakav uzvik ispušta tada okrnjena i ranjena macchina bellica navale? Pokretne slike traže ton. No, zvuk pod vodom još uvijek nije moguće zabilježiti. Hidroakustiku ključnog trenutka u životu tog broda valja rekonstruirati krećući od podvodnih snimki, onako kao što se prema formi lubanje pažljivo i spekulativno može rekonstruirati ljudsko lice. Tek na taj način moći ćemo shvatiti cjelovitost događaja utkanog u temelje stvaranja simbola „broda prijateljstva“. Tek kad čujemo zvuk podvodnog varenja i disanja u teškom podvodnom odijelu, timbar svojevrsnog „industrijskog dijalekta“, moći ćemo razumjeti zajedničku gramatiku jezika nesvrstanosti. Prije Gamala Abdela Nassera, Indire Gandhi i Josipa Broza Tita, na budućem su brodu Galeb pod vodom u nizu pokušaja da ga podignu s riječkog morskog dna boravili Vlado Kokezar, Vicko Lapov, Skopazzi, Bonifačić i Filčić. U nekovrsnoj riječkoj plodnoj vodi, ronioci-opstetričari izvlače brod na površinu i prepuštaju ga radnicima Uljanika, koji će ga pripremiti istovremeno za školsku vojnu flotu i simbolički sustav mlade socijalističke federacije. Propulzor stoga nije samo propeler koji snagu motora pretvara u potisak koji pokreće brod. Propulzor je ujedno i intenzitet kojim ovaj brod dijakronijski plovi od Ligurskoga mora prema Jadranu, prema Jonskome i Tirenskom moru ili Sueskom kanalu. Propulzor je ujedno i mrtvo vrijeme broda na dnu mora, kao i njegovo tijelo koje simbolizira mir, istovremeno puknuće i zakivanje, njegovo potapanje i izranjanje. Propulzor je zaustavljeni propeler broda u srcu tercijarizirane privrede. Propulzor je buduća atrakcija.

‍

Alen Sinkauz: glazba  

Nenad Sinkauz: glazba  

Andrea Matošević: istraživanje, koncept i tekst  

Vladislav Knežević: koncept i režija filma  

Miodrag Gladović: višekanalni audio postav, oblikovanje zvuka  

Mario Kalogjera: uređivanje i obrada slika  

Hrvoje Pelicarić: ton majstor  

Glas: Sarah Nagaty i Mara Matošević

Nenad Sinkauz je diplomirani etnomuzikolog, skladatelj i izvođač te dobitnik pet Zlatnih arena na Pula film festivalu za skladanje filmske glazbe. Trenutno istražuje midi mapiranje električne gitare i sudjeluje u brojnim audio-vizualnim, kazališnim i koncertnim izvedbama.  

Alen Sinkauz je diplomirani muzikolog, skladatelj i izvođač te dobitnik pet Zlatnih arena na Pula film festivalu za skladanje filmske glazbe. Sklada i oblikuje zvuk u glazbeno-scenskim, plesnim i kazališnim predstavama te radiofonijskim, site-specific i multidisciplinarnim formama izvedbe.  

Miodrag Gladović je diplomirani inženjer elektroakustike, glazbenik, glazbeni producent i multimedijalni umjetnik. Surađuje s brojnim domaćim i inozemnim umjetnicima kao oblikovatelj zvuka ili pri tehničkoj realizaciji multimedijalnih i interaktivnih umjetničkih instalacija.  

Mario Kalogjera je izvedbeni animator i grafički oblikovatelj slike. Posjeduje bogato iskustvo u post-produkcijskim fazama rada na nizu projekata koji uključuju animirane, eksperimentalne te kratke 3D-stereoskopske filmove koje je radio za HRT, Zagreb film, Bonobo studio i Kinoramu.

Andrea Matošević je sveučilišni profesor i istraživač u domeni etno-antropologije, kulturalnih studija, povijesti i filozofije. Objavio je više desetaka znanstveno-istraživačkih radova i šest monografija. Njegova posljednja monografija naslovljena je Kolos Jadrana. Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća.

Vladislav Knežević je multimedijski umjetnik i filmski stvaratelj. U svom radu fokusira se na audiovizualna istraživanja, stvarajući djela od snimljenog video materijala, digitalne fotografije, mikroanimacije, stereoskopskih 3D tehnika i generativnih elektroničkih zvukova, s ciljem stvaranja novog filmskog iskustva.

‍